Kolovoz

RATARSTVO

Nabavlja se materijal za proljetnu sjetvu: sjeme, gnojiva, zaštitna sredstva, rezervni dijelovi i ostalo. Obavlja se pregled uskladištenih proizvoda (repa, krumpir u trapovima) koji se utopljavaju. Njive su obično zaštićene pokrivačem, a zbog kolebanja temperatura (noću vrlo niske, danju sunčano) stvara se ledena pokorica, koju treba razbijati prohodom traktora. Ako u siječnju ne padnu snjegovi i izostanu niske temperature nastavljaju se jesenski radovi – zimska brazda uz zaoravanje mineralnih gnojiva (uree, fosfornih i kalijevih) i stajnjaka. Ako zatopli, ispušta se voda koja leži na njivi. Izrađuju se planovi proljetnih i ostalih radova tekuće godine.

VOĆARSTVO

Uredite voćke, prihranite ih stajskim i mineralnim gnojivom. Provedite zaštitu od zečeva. Ako nisu preniske temperature, iskopajte jame za sadnju.

MASLINARSTVO

Gnojidba: ukoliko to ranije nismo učinili maslinik možemo pognojiti s mineralnim gnojivima s većim sadržajem fosfora i kalija i organskim gnojivima.
Obrada: nakon gnojidbe preorati.
Rezidba: obavljamo rezidbu na starim stablima maslina u cilju podmlađivanja i regeneracije. Rezati stare grane do pola metra dužine od debla.
Zaštita: preporuča se prskanje i upotreba mineralnih ulja koji djeluju na štetnike u fazi mirovanja, te se smanjuje njihova brojnost i samim time opasnost od većih šteta tijekom vegetacije.

VINOGRADARSTVO

Radovi na postavljanju i popravcima armature i kolja; pripreme tla za sadnju loze; rezidba loze i uklanjanje odrezane rozgve iz vinograda te uništavanje paljenjem; skidanje stare kore s panjeva i provedba zimskog prskanja 5% otopinom modre galice ili mineralnim uljima, npr. crvenim.

VRT

Ukoliko niste razbacali organsko gnojivo i unijeli ga u tlo i sada to možete učiniti. Na 10 m2 treba unijeti 30 kg stajnjaka ili 1 kg stalatika. Donosi se plan uzgoja povrća u obiteljskom povrtnjaku. Popravlja se i kupuje alat i inventar, kvalitetno sjeme, mineralna gnojiva i pesticidi.

U zaštićenom prostoru sije se sjeme rane cvjetače, ranog kelja, ranog kupusa, rane brokule i salate. Na otvorenom prostoru sije se grašak i bob-mahunar. Pregledava se povrće u trapu, podrumu i na tavanu.

CVJETNJAK

U hladnom dijelu godine pripremamo tlo za proljetnu sadnju, tlo treba dobro usitniti i pognojiti. Gnojidba stajskim gnojem ili kompostom će osigurati bilju potrebna hranjiva I istovremeno poboljšati mikrobiološku aktivnost u tlu. Površine za sadnju ukrasnog drvenastog bilja pognojiti s 3 litre komposta po metru kvadratnom. Ista količina gnojiva se može upotrijebiti i za travnjak. Stabla i grmove osjetljive na jake udare vjetra treba učvrstiti. Po potrebi zalijevamo osjetljivo bilje koje je smješteno u zaštićenim prostorima (podrumi, garaže i sl.). Još nije prekasno za sadnju lukovica tulipana, narcisa, zumbula, šafrana. 

U POLJU

Počinje prihrana pšenice, ozime zobi, raži, ječma i uljane repice dušičnim i kompleksnim mineralnim gnojivima s povećanim sadržajem dušika. Koristi se mehanizacija i posljednje smrzavanje za prihranu usjeva. Potkraj mjeseca siju se jari usjevi pšenice, zobi, raži i ječma, drl-jaju se i prozračuju tratine na livadama uz prihranu. Na livadama se možebitna voda ispušta u jarke, kanale i vodotokove. Prva prihrana ozimih usjeva obavlja se kada se temperatura zraka ustali na 10º C, a tlo je dovoljno prosušeno da se može ući strojevima u usjev.

U toj fazi može se koristiti KAN u količinama 100 – 150 kg/ha, ili UAN u količinama 80 – 100 l/ha. Ukoliko u jesen, u osnovnoj gnojidbi, nije primijenjena dovoljna količina NPK gnojiva, koristite NPK 15-15-15 u količinama 150 – 200 kg/ha. U voćnjacima, vinogradima i maslinicima u kojima nije obavljena osnovna gnojidba u jesen, treba primijeniti gnojidbu s NPK formulacijama u kojima je naglašen sadržaj fosfora i kalija kao što je NPK 5-15-30, NPK 7-20-30 ili NPK(SO3) 7-14-21(24) u količinama 300 – 400 kg/ha. Livade i pašnjake, ako nisu poplavljeni prihraniti sa 300-400 kg/ha NPK 15-15-15.

U VOĆNJAKU

Uređuju se voćke. Rane od rezanja mažu se voćarskim voskom. Prihranjuju se voćke, obavlja se zimsko prskanje bijelim uljem.

U MASLINIKU

Krajem mjeseca započinjemo sa gnojidbom dušičnim gnojivima. Najčešće ureom, i to u količini od 1-2 kg po rodnom stablu. Povećati količinu gnojiva za rodnija stabla. Ukoliko se koristi KAN 27%-ni obaviti gnojidbu u dva navrata sa ukupno 1-4 kg, krajem mjeseca i sredinom ožujka. Obrada: ukoliko to nismo prije učinili, još stignemo obaviti oranje. Od sredine mjeseca možemo započeti sa rezidbom na rod. Pratiti aktivnosti savjetodavnih službi koje organiziraju pokazne radionice na terenu. Sadnja mladih stabala maslina od kraja mjeseca po preporuci struke.

U VINOGRADU

Još samo u veljači možemo obaviti osnovnu gnojidbu i duboko oranje. Nastavljamo s pripremom kolaca, stupova i popravaka armature. Vinograde, koji su ujesen izorani, plitko preoremo malim plugovima te odrežemo branduse, odnosno plitke žilice. Započinjemo s rezidbom i sadnjom mladih vinograda.

U VRTU

Tople lijehe pune se bioenergetskim materijalom i dobrom klijališnom zemljom. Pripremaju se klijališta za sjetvu i pikiranje biljčica. Provodi se pikiranje povrća sijanog u siječnju ako ima 2 prava lista. U zaštićenom prostoru sije se celer, peršin, rajčica, paprika, patlidžan, korabica, a na otvorenom prostoru bob-mahunar, cikla, mrkva, grašak,luk, peršin, rotkvica, blitva, rukola,špinat, radić. Na otvorenom prostoru sadi se češnjak, rani kupus, krumpir, kelj, salata, artičoka. Pikira se rajčica i paprika u plastenicima. Pred sadnju krumpira obavezno pognojiti NPK 7-14-21. ili NPK 5-20-30 S.

CVIJEĆE

Reže se živica, podrezuju se grmovi koji ne cvjetaju u proljeće . Orežite i četinjače kako bi bile što gušće. Zimskim prskanjem zaštitite i ukrasne grmove od prezimljujućih štetnika i bolesti. Pregledajte vrtni alat, popravite ga ili nabavite novi. Možete saditi neke vrste lukovičastog cvijeća ako zemlja nije smrznuta, kao što su gladiole. Možete posijati u zaštićenom prostoru sjeme ljetnog cvijeća koje će biti spremno za sadnju vani kada za to budu optimalni uvjeti (verbena, petunija, ageratum, coleus, vodenica, ukrasna kadulja). Već izrasle biljke koje imaju dva prava lista valja ispikirati kako bi potakli bolji razvoj korijena i bržu cvatnju. Pomalo već možete nabaviti jaglace u rasadniku i zasaditi ih na otvorenom. Mogu se saditi i maćuhice, tratinčice i potočnice.

U POLJU

Travanj je mjesec sjetve glavnih proljetnih kultura. Sije se crvena djetelina, travno-djetelinske smjese, konoplja, lucerna, suncokret, soja, grah i sadi se krumpir. U drugoj dekadi počinje sjetva kukuruza, najprije raniji hibridi, posebice tvrdunci zatim kasniji i na kraju srednje rani i opet rani, što ovisi o području i klimatu. U ozimim usjevima kreće suzbijanje od travnih korova do kraja busanja, a od širokolisnih i u vlatanju strogo pazeći na izbor herbidica. Vrši se tretiranje repičinog sjajnika ako se pojavi.

U VOĆNJAKU

Tlo se obrađuje i po potrebi gnoji. Počinje priprema i za proljetna prskanja. Prate se izvještaji prognozne službe i prska prema uputama.

U VRTU

Provodi se priprema presadnica za izlazak na polje što znači često provjetravanje i snižavanje temperature u plastenicima. Redovito se njeguje sijano i sađeno povrće iz ranijeg razdoblja. Priprema se tlo za sjetvu i sadnju uz odgovarajuće postupke protiv štetnika. U zaštiti od bolesti ne preskočiti zaštitu od bolesti poput plamenjače i pepelnice. Prihranjuje se ranije sađeno povrće. Na otvorenom prostoru siju se cikla, mahuna, krastavci, lubenice, dinja, mrkva, peršin, rajčica, paprika, patlidžan, tikvice, brokula, podzemna koraba, rotkva, rotkvica, špinat, crni korijen, kupus, kelj, korabica, šparoga, poriluk, salata. Na otvorenom prostoru sade se paprika, rajčica, salata, patlidžan, brokula, cvjetača, korabica, krumpir, kelj, šparoga, hren.

U CVJETNJAKU

Sadimo ljetno cvijeće (begonije, kadifice, petunije, pelargonije i dr.) u gredice, balkonska korita i druge cvjetne posude, kao i lukovice i gomolje dalija, gladiola, frezija, gomoljnih begonija. Za sadnju treba koristiti novu, svježu zemlju u kojoj nema uzročnika bolesti i štetočina. Dobro je vrijeme za sadnju živica, ukrasnih grmova i stabala. Zasnivaju se novi travnjaci, postojeći se prozračuju, gnoje, kose. Gnoji se postojeće višegodišnje bilje , uništavaju se korovi, zalijeva se po potrebi ovisno o vremenskim prilikama. Vrijeme je za početak borbe protiv puževa. Ukoliko je potrebno presađujemo sobno bilje.

U VINOGRADU

Rezanje brandusa i površinskih žilica; radovi na postavljanju i popravcima armature i kolja; rezidba loze i uklanjanje odrezane rozgve iz vinograda te uništavanje paljenjem (prilikom rezidbe voditi brigu o opterećenosti pupova, obzirom da povećani urod znači nižu kvalitetu grožđa); proljetna prihrana tla dušičnim gnojivima, npr. UREA; sadnja loze; vezivanje; unutar redna obrada tla radi uništavanja korova, za što se mogu koristiti i herbicidi; kod ranih sorti kod kojih krene vegetacija krenuti s programima zaštite protiv pepelnice, crne pjegavosti, peronospore, grinja i pipa.

U MASLINIKU

Gnojidba: ako to nije ranije učinjeno, obaviti gnojidbu sa dušičnim gnojivom, kako je već opisano. Obrada: u cilju suzbijanja korova, primjenjujemo plitku obradu.
Rezidba: na rod kako je prije opisano može se obaviti do kraja mjeseca.
Zaštita: ponoviti u slučaju jačeg napada paunovog oka. Sadnja: mladih sadnica nastavlja se do kraja mjeseca. Cijepljenje: ukoliko postoji potreba može se početi sa cijepljenjem. Preporuča se cijepljenje u razdoblju od punog ka mladom mjesecu.

GNOJIDBA

Vrši se druga prihrana pšenice KAN-om, UREOM ili UAN-om. Kukuruz predsjetveno pognojiti s 300 kg/ha ili 200-250 l/ha UAN-a, a startno sa sjetvom unijeti 200 kg/ha NPK 15-15-15. Za krumpir u obradi unijeti 500-600 kg/ha NPK 7-20-30 ili NPK 8-26-26. Za povrće osjetljivo na klor primijeniti 600-700 kg/ha NPK 5-20-30 S ili NPK 7-14-21 S. Primjenom 150 – 200 kg/ha UREE prije sjetve ili sadnje može se izbjegnuti prihrana povrća. Obaviti folijarnu prihranu voćaka, vinograda i maslinika Fertinom V i Fertinom B.

U POLJU

Početkom mjeseca završava se sjetva kukuruza i kasnih jarih usjeva. Jare žitarice, ako su jako zakorovljena, prskaju se herbicidima, a ako su slabog rasta, prihranjuju se gnojivima. Suncokret i soja prihranjuju se i međusobno kultiviraju. Najbolje je ako se obje te radnje spoje u jednu pomoću kultivatora. Prihranjuju se livade i pašnjaci.

U drugoj polovini svibnja kose se prvi usjevi namijenjeni za ishranu stoke – krmni kelj, mješavine grahorica i žitarice, ozimog graška i žitarica, travne i travno-djetelinske smješe, crvene djeteline i lucerke. Vrijeme kosidbe je kada su biljke u fazi cvatnje ili pred samo cvijetanje jer im je hranljiva vrijednost tada najpovoljnija.

U VOĆNJAKU

Nastavlja se obrada zemljišta u voćnjacima. Između redova treba obaviti drugu plitku obradu zemljišta. Krajem mjeseca obaviti i treću plitku obradu zemljišta između redova. Prorjeđuju se plodovi voćaka. U mladim zasadima kidaju se zaperci u cilju formiranja uzgojnih oblika. Obavlja se kalemljenje ili cijepljenje. Beru se plodovi raznih sorata jagoda i trešanja.

Ukoliko uzgajate maline morate obaviti zaštitu od bolesti i štetočina (prije i poslije cvatnje), drugo prihranjivanje dušičnim gnojivima, plitku površinsku obradu, vrši se unošenje pčelinjih društava u zasade radi boljeg oprašivanja i njihovo iznošenje tamo gdje je cvatnja završena, njega mladih zasada.

U VRTU

Provodi se zaštita protiv svih nametnika na povrću, posebice protiv plamenjače luka-kapule i rajčice. Okopava se povrće, prihranjuje se i plijeve korovi, priprema se tlo za sjetvu u sadnju povrća.

Ako je vrijeme sušno, jače se zalijeva povrće i to nakon sjetve, sadnje i ujutro. Siju se cikla, mahuna, mrkva, peršin, brokula, kupus, kelj-pupčar, cvjetača, podzemna koraba, rotkva, tikvice, korabica, poriluk, crni korijen, krastavac, salata.

Sade se rajčica, patlidžan, celer, krastavci tikvice, salata.

U CVJETNJAKU

Sadi se ljetno cvijeće (begonije , kadifi ce, petunije, pelargonije i dr.) u gredice, balkonska korita i druge cvjetne posude, kao i lukovice i gomolje dalija, gladiola, frezija, gomoljnih begonija. Dobro je vrijeme za sadnju živica, ukrasnih grmova i stabala. Zasnivaju se novi travnjaci, postojeći se prozračuju, gnoje, kose. Gnoji se postojeće višegodišnje bilje, uništavaju se korovi, zalijeva se po potrebi ovisno o vremenskim prilikama. Ukoliko je potrebno orezati grmove koji su cvjetali u rano proljeće učinit ćemo to sada. Treba redovito kontrolirati bilje na prisutnost lisnih ušiju, drugih štetočina i bolesti, te u slučaju potrebe tretirati. Ranije posađeno ljetno cvijeće prihranjujemo, redovito uklanjamo ocvale cvjetne glavice. Svibanj je dobar mjesec za presadnju sobnog bilja.

U VINOGRADU

Unutar redna obrada tla radi uništavanja korova, za što se mogu koristiti i herbicidi; programi zaštite protiv pepelnice, crne pjegavosti, peronospore, grinja i pipa, grožđanog moljca te cigaraša; pred cvatnju izvršiti prorjeđivanje lisne mase zalamanjem zaperaka iz pazuška lista, skraćivanjem do visine prvog lista, kako bismo spriječili izbijanje novog zaperka na istom mjestu, što se događa ako ih samo kidamo; folijarnim gnojivima dodavati mikroelemente, naročito Bor; kod posađenih loza voditi brigu o sadržaju vlage u tlu i po potrebi navodnjavati.

U MASLINIKU

Održavati tlo rahlo i čisto, bez korova. Time, uspješnije čuvamo zimsku vlagu koja je pohranjena u tlu. Može se obavljati i malčiranje u onim maslinicima u kojima postoji navodnjavanje.

Zaštita i gnojidba: krajem mjeseca započinje cvatnja, te je zaštita usmjerenja očuvanju cvijetova. Kontrolirati let maslinovog moljca cvjetne generacije. U slučaju potrebe obaviti zaštitu protiv spomenutog štetnika. Istovremeno se preporuča obaviti prihranu sa folijarnim gnojivima na bazi Bora, otprilike 7-10 dana prije početka cvatnje, sa ciljem bolje oplodnje i zametanja plodova.

GNOJIDBA

U toku ili neposredno prije sjetve prihranjujemo proljetne kulture sa formulacijom gnojiva NPK 15-15-15, NPK 8-26-26 ili NPK 10-30-20. Vrši se prihrana livada sa 150 – 200 kg/ha UREE, KAN-om ili UAN otopinom, uljane repice sa 150 – 200 kg/ha UREE ili KAN-a ili 150 – 200 l/ha UAN-a. Vinogradi se mogu prihraniti i sa 0,5 – 1%-tnom otopinom UREE. Prije cvatnje za bolju oplodnju primijeniti Fertinu B u koncentraciji 1%, a nakon cvatnje prskati 1 – 2%-tnom otopinom Fertine G. Započeti intenzivno prskanje voćnjaka Fertinom Ca. Prije sadnje povrća u dubokoj obradi gnojimo sa 500 – 700 kg/ha NPK 5-20-30 S ili NPK 7-14-21 S, a u predsjetvenoj obradi s 200 – 300 kg/ha istih gnojiva.

U POLJU

Vrši se košnja grahorice, crvene djeteline i već drugi otkos lucerne za sijeno uz kraće zadržavanje u otkosima zbog manjeg gubitka lišnja i kvalitete općenito. Početak lipnja najpogodniji je gotovo u svim našim krajevima za košnju livada, jer je trava u cvatnji, a tada se dobije i najkvalitetnije sijeno. U drugom i trećem desetodnevlju obavlja se žetva ozimog ječma i ranijih sorti uljane repice te prva postrna sjetva kukuruza, krumpira, heljde, soje (ranije sorte) sve za zrno ili silažu, kao i postrna sjetva (kultura za zrno, silažu ili zelenu gnojidbu). Obavlja se priprema za žetvu raži, jarog ječma, jare pšenice, jare zobi.

Kultivira se (rajca) kukuruz, krumpir, suncokret, soja. Sredinom mjeseca se obavlja glavna i naknadna sjetva heljde na slobodnim ili naknadno oslobođenim površinama košnjom krmnog bilja. Vrlo uspješno mogu se sijati rani hibridi kukuruza iz grupe FAO 100, 200 i 300, zatim sirka i drugih kultura kraće vegetacije, kao krumpira i graha.

U VOĆNJAKU

Obavlja se zaštita voćaka. Ne tretiraju se voćke čiji se plodovi uskoro beru. Obavlja se zelena rezidba i počinje berba ranih sorti.

U VRTU

Provodi se priprema za sjetvu kupusnjača. Sjetvu obavljamo u kontejnerima ili za to pripremljenim lijehama. Njega biljaka je intenzivna na polju. Provodi se zaštita rajčica, krumpira, luka-kapule, češnjaka, mahune protiv nametnika i bolesti. Plijeve se korovi, sve više treba zalijevati povrće.

Osigurajte sistem zalijevanja kap po kap što će vam olakšati proces proizvodnje i osigurati veće prinose. Prekopava se tlo nakon berbe. Sije se cikla, grah mahunar, mrkva, salata, radič, kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, raštika, brokula, rotkva, korabica, peršin, podzemna koraba, poriluk, endivija. Početak je intenzivnog tretiranja plodovitog povrća i krumpira Fertinom Ca i Fertinom B za ljepši, zdraviji plod i gomolj, a za opću kondiciju i potporu ishranjenosti povrća namijenjena je Fertina P.

U CVJETNJAKU I TRAVNJACIMA

Travnjaci se redovito kose, prihranjuju i zalijevaju. Gnoji se postojeće višegodišnje bilje, uništavaju se korovi, zalijeva se po potrebi ovisno o vremenskim prilikama. Treba redovito kontrolirati bilje na prisutnost lisnih ušiju, drugih štetočina i bolesti, te u slučaju potrebe tretirati. Ranije posađeno ljetno cvijeće prihranjujemo, redovito uklanjamo ocvale cvjetne glavice. Vrijeme je za orezivanje živica, skraćujemo novi izrast na pola. Uklanjamo ocvale ostatke s ruža i drugog višegodišnjeg bilja koje cvjeta ljeti kako bi potaknuli novu cvatnju. Presađujemo sobno bilje.

U VINOGRADU

Obavlja se međuredna plitka obrada tla prašenjem radi konzerviranja vlage; unutar redna obrada tla radi uništavanja korova, za što se mogu koristiti i herbicidi; programi zaštite protiv pepelnice, crne pjegavosti, peronospore, sive plijesni, grinja i pipa, grožđanog; nakon cvatnje izvršiti prorjeđivanje lisne mase zalamanjem zaperaka iz pazuška lista, skraćivanjem do visine prvog lista, kako bismo spriječili izbijanje novog zaperka na istom mjestu, što se događa ako ih samo kidamo; ovisno o uzgojnom obliku, mladice pinciramo na četiri lista iznad gornjeg grozda odnosno mladice za rod u idućoj godini ne pincirati već vezivati uz armaturu i kolje; folijarnim gnojivima dodavati mikroelemente, naročito Bor; kod posađenih loza voditi brigu o sadržaju vlage u tlu i po potrebi navodnjavati.

U MASLINIKU

Čestom plitkom obradom tlo održavamo čistim od korova, te istovremeno umanjujemo štete od suše i žege. Zaštita i gnojidba: nakon cvatnje prskati sa folijarnim gnojivom sa većim postotkom Bora i ukoliko je to potrebno dodati insekticid za suzbijanje maslinovog moljca. U tom slučaju odabrati insekticid koji suzbija i ostale štetnike koji se ovog mjeseca pojavljuju, a to su jasminov moljac, svrdlaši, maslinove pipe i dr. Napomena: u vodenu otopinu gnojiva dodaje se pesticid, nikako suprotno.

U POLJU

Počinje žetva pšenice, zobi i ostalih jesenskih kulturi koja se treba obaviti u što kraćem roku zbog količine i kakvoće priroda kao i ekonomičnosti glavnog posla godine. Uređenje tla obavlja se odmah nakon žetve, radi čuvanja dragocjene vlage i razgradnje žetvenih ostataka, klijanja, nicanja i uništavanja korova navedenom obradom.

Po potrebi se siju postrne kulture kraće vegetacije za zrno, silažu ili zelenu gnojidbu kao: kukuruz FAO grupe 100, sirak, suncokret, soja, heljda, stočna repa i rauola.

Nakon žetve uzimaju se uzorci tla za kemijsku analizu za potrebe jesenske sjetve. Obavljaju se prve pripreme za sjetvu uljane repice.

U VOĆNJAKU

Beru se ljetne vrste voća. Malčira se. Provodi se zelena rezidba i po potrebi prskanje. Neke voćne vrste mogu se okulirati.

U VRTU

Povrće treba redovito zalijevati. Priprema se tlo za sjetvu i sadnju povrća, Povrće se zaštićuje prema stanju i napadima nametnika. Prekopava se tlo nakon obranih kultura. Okopava se, plijevi i prihranjuje povrće, što se redovito čini poslije zalijevanja ili kiše. Sije se cikla, grah-mahunar, mrkva, peršin, kupus, kelj, cvjetača, radič, salata, endivija, rotkva, poriluk, podzemna koraba, korabica u razdoblju od sredine lipnja do sredine srpnja, a sadi se kelj, kupus, kelj pupčar, korabica, radič, cvjetača, brokula, salata, poriluk. Povrtnjake i dalje prihranjujemo kako bi dobro plodonosili.

U CVJETNJAKU I TRAVNJACIMA

Travnjaci se redovito kose, prihranjuju i zalijevaju. Gnoji se postojeće višegodišnje bilje, uništavaju se korovi, zalijeva se po potrebi ovisno o vremenskim prilikama. Treba redovito kontrolirati bilje na prisutnost lisnih ušiju, drugih štetočina i bolesti, te u slučaju potrebe tretirati. Ranije posađeno ljetno cvijeće prihranjujemo, redovito uklanjamo ocvale cvjetne glavice. Uklanjamo ocvale ostatke s ruža i drugog višegodišnjeg bilja koje cvjeta ljeti kako bi potaknuli novu cvatnju. Presađujemo sobno bilje.

U VINOGRADU

Obavlja se međuredna plitka obrada tla prašenjem radi konzerviranja vlage; unutar redna obrada tla radi uništavanja korova, za što se mogu koristiti i herbicidi; programi zaštite protiv pepelnice, peronospore, sive plijesni; izvršiti prorjeđivanje lisne mase zalamanjem zaperaka; ovisno o uzgojnom obliku, mladice pinciramo na četiri lista iznad gornjeg grozda odnosno mladice za rod u idućoj godini ne pincirati već vezivati uz armaturu i kolje; folijarnim gnojivima dodavati mikroelemente; kod posađenih loza voditi brigu o sadržaju vlage u tlu i po potrebi navodnjavati; ukoliko je rod prevelik, prije ulaska u fazu šare izvršiti skidanje viška grozdova, kako bi kvaliteta grožđa bila viša.

U MASLINIKU

Održavati tlo bez korova. vPlitkom obradom razbijamo pokoricuv i kapilaritet, te time sprečavamo suvišan gubitak vlage iz tla. Tko god ima mogućnost, u slučaju suše i žege, u trajanju preko 30 dana, može započeti sa navodnjavanjem. Poželjno je obaviti ljetnu zaštitu i prihranu, potražiti savjet stručnjaka. Sredinom mjeseca postaviti žute ljepljive ploče te pratiti let prve generacije maslinove muhe.

GNOJIDBA

Nakon žetve ozimih usjeva strnište baciti 100 – 150 kg/ha UREE ili 100 – 120 l/ha UAN-a i plitko unesite u tlo radi razgradnje slame. Nakon toga na tim površinama može se obaviti sjetva postrnih usjeva. Prije sjetve najčešće se koriste NPK formulacije s odnosom hranjiva 1:1:1, a to su NPK 15–15-15 ili NPK 13-10-12.

U POLJU

Nakon žetve na strništima se obavlja plitko oranje. Kosi se djetelina za sjemensku proizvodnju. Vade se ranije sorte krumpira, a probiraju i uskladištuju za sjeme. Obavlja se sjetva uljane repice travnih i travno-djetelinskih smjesa kao i čistih trava ili djetelina. Kraj kolovoza posljednji je rok košnje otava.

U VOĆNJAKU

Beru se ljetne vrste voća. Provodi se zelena rezidba. Obavljaju se cijepljenja na spavajući pup. Ukoliko nema kiše, voćke se zalijevaju.

U VRTU

Pojačan je napad nametnika i potrebna je redovita zaštita. Vrijeme je intenzivne suše pa se povrće treba redovito zalijevati. Pravilna ishrana osigurava lakše podnošenje ljetnih žega. Sije se blitva, salata, mrkva, peršin, radič, endivija, špinat, luk srebrenac, matovilac, poriluk, kineski kupus. Sadi se cvjetača, kelj pupčar, kupus, kelj, brokula, salata, radič, korabica, endivija, poriluk. Idealno je vrijeme za sadnju jagoda. Prije sadnje nemojte zaboraviti obaviti osnovnu gnojidbu NPK gnojivom, a ako je ikako moguće, naša humusom siromašna tla obogatite stajnjakom ili nekim drugim oranskim gnojivom. Danas na tržištu postoje vrlo praktični organski briketi jednostavne primjene.

U CVJETNJAKU I TRAVNJACIMA

Gnoji se postojeće višegodišnje bilje, uništavaju se korovi, zalijeva se po otrebi ovisno o vremenskim prilikama. Treba redovito kontrolirati bilje na prisutnost lisnih ušiju, drugih štetočina i bolesti, te u slučaju potrebe tretirati. Ranije posađeno ljetno cvijeće prihranjujemo, redovito uklanjamo ocvale cvjetne glavice. Uklanjamo ocvale ostatke s ruža i drugog višegodišnjeg bilja koje cvjeta ljeti kako bi potaknuli novu cvatnju. Pred kraj mjeseca možemo nadosijati travnjak ukoliko je to potrebno i ognojiti gnojivom s naglašenim udjelom kalija. Orezujemo živu ogradu.

U VINOGRADU

Vrši se međuredna plitka obrada tla prašenjem radi konzerviranja vlage; unutar redna obrada tla radi uništavanja korova, za što se mogu koristiti i herbicidi; programi zaštite protiv pepelnice sive plijesni te peronospore (voditi računa o zadnjim terminima prskanja pojedinim fungicidom zbog karence; naročitu pažnju posvetiti izboru sredstva protiv sive plijesni); kod ranijih sorti, od polovice mjeseca, a što ovisi o godini, potrebno je početi pratiti tijek dozrijevanja grožđa; kod posađenih loza voditi brigu o sadržaju vlage u tlu i po potrebi navodnjavati; ukoliko je rod prevelik, prije ulaska u fazu šare izvršiti skidanje viška grozdova, kako bi kvaliteta grožđa bila viša.

U MASLINIKU

U slučaju sušnog i toplog ljeta, nastaviti sa navodnjavanjem. Preporuča se obilnije navodnjavanje u jednom obroku, bolje nego češće sa manjim količinama vode u više obroka (u prvom slučaju voda natapa dublje slojeve zemlje u razini korjenovog sustava, na dubini od 20-40 cm). Poželjno je obaviti ljetnu zaštitu i prihranu, potražiti savjet stručnjaka. Obratiti pažnju na pojavu maslinove muhe i po potrebi pravovremeno prskati.

GNOJIDBA

Treba uzeti uzorke tla za kemijske analize, posebice ako se namjeravaju podizati trajni nasadi – voćnjaci i vinogradi. Za meliorativnu gnojidbu treba koristiti NPK 5-20–30 S, NPK 7-20-30, NPK 8-26-26, NPK 6-18-36 ili NPK 10-30-20.

Sjetvu uljane repice treba obaviti u posljednjem desetodnevlju kolovoza, ili u prvom desetodnevlju rujna, ovisno o vlažnosti tla. Prije sjetve uljane repice treba zaorati 300 – 400 kg/ha NPK 8-26-26, NPK 7-20-30 ili NPK 10-30-20, a zatanjurati 150 kg/ha UREE.

U POLJU

Ukoliko nije izvršena u kolovozu u prvom djelu mjeseca obavlja se sjetva uljane repice, djeteline, lucerne, smiljkite, trava i travno-djetelinskih smjesa. Sredinom rujna sije se ozima grahorica i grašak te njihove smjese s ozimom raži i ozimom zobi, a potkraj rujna s ozimora pšenicom ili ozimim ječmom. U drugoj polovici rujna započinje jesensko-zimsko oranje površina za proljetnu sjetvu. Beru se rani sorte kukuruza, sirka, suncokreta, soje, vadi se krumpir i šećerna repa. Obavljaju se intenzivne pripreme za sjetvu ozime pšenice, ozimog ječma, ozime raži i ozime zobi. Nastavlja se s berbom jarih kultura.

U VOĆNJAKU

Obavlje se berba jabuka, krušaka, kasnijih sorti šljiva. Vrši se jesenska obrada tla, kopaju se jame za jesensku ili proljetnu sadnju.

U VRTU

Površine se pripremaju za jesensku sadnju. Zalijeva se prema potrebi i provodi zaštita povrća od nametnika. Skidaju se ostaci biljne mase ljetnih povrtlarskih kultura te se prekopava tlo za sadnju novih kultura. Sije se mrkva, peršin, salata, matovilac. Sadi se češnjak, salata, radič, endivija, artičoka, poriluk, luk srebrenac.

U CVJETNJAKU

Sadimo maćuhice, tratinčice, potočnice, ukrasni kupus, ciklame, lukovice tulipana, zumbula, narcisa i sl. Dobro je vrijeme za sadnju živica, ukrasnih grmova i stabala (ne sadimo vrste osjetljive na hladnoću). Jesenska sadnja ima dosta prednosti. Iako se ljeto približava svom kraju, a dani postaju hladniji i kraći, tlo je još uvijek toplo i omogućava razvoj novog korijenja, aktivnost korijena prestaje tek kad se tlo smrzne. U jesen posađeno bilje u narednoj sezoni bolje usvaja vodu i hranjiva, manja je opasnost od isušivanja, rast je brži i bolji. Ukoliko nema padalina po potrebi zalijevamo. Još nije kasno za sijanje trave. Ukoliko se odlučimo za gnojidbu višegodišnjeg bilja učinimo to isključivo gnojivima s vrlo malo dušika i s dosta fosfora i kalija.

U VINOGRADU

U vinogradima se vrši berba već prema određenim terminima za pojedinu sortu i to kod bijelih sorata praćenjem sadržaja šećera i ukupne kiselosti dok kod crnih sorata moramo voditi brigu i o polifenolnoj zrelosti.Berbu vršiti najbolje izjutra dok je grožđe još hladno od noći, najbolje u kašete ili pak traktorske prikolice obložene ceradom, paziti da se grožđe što manje oštećuje jer time čuvamo kvalitetu. Ubrano grožđe dopremiti u podrum u što kraćem vremenu.

U MASLINIKU

Obavlja se zaštita: dani postaju kraći, hladniji i vlažniji, te se može očekivati napad treće generacije maslinove muhe. U tom slučaju obaviti zaštitu sa insekticitima kraće karence. U slučaju manjeg napada prskanje obavljamo zatrovanim mamcima kojeg smo učinili od otopine vode sa dodatkom 1% Buminala i insekticida. Time prskamo jednu granu sa južne strane, po mogućnosti bez plodova. Napad većeg intenziteta suzbijamo prskanjem cijele krošnje sa otopinom odovarajućeg insekticida. Obaviti pripremu za početak berbe.

GNOJIDBA

Vrijeme je intenzivne obrade tla na veću dubinu, bilo za sjetvu ozimih usjeva ili za sjetvu proljetnih kultura. Pravi je trenutak rasipanja i zaoravanja ukupnih količina stajskoga gnojiva koje posjeduje gospodarstvo. Sa stajnjakom treba zaorati i NPK gnojiva namijenjena osnovnoj gnojidbi. Koristimo gnojiva NPK 7-20-30, NPK 8-26-26, NPK 5-20-30 S, NPK 10-30-20 ili NPK 6-18-36, ovisno o tipu tla i kulturi za koju se obavlja gnojidba.. Naknadno unošenje istih gnojiva prije sjetve daje znatno lošije učinke, jer se smanjuje aktivacija dušika iz organske tvari tla, a fosfora i kalija iz pričuve. Za pšenicu treba zaorati 300 – 500 kg/ha NPK 8-26–26 ili NPK 10-30-20. Predsjetveno zatanjurati 100 kg/ha UREE ili 100 – 200 l/ha UAN-a. Za povrće koje se sije ili sadi ujesen primijeniti 500 – 700 kg/ha NPK 5-20-30 S, ili NPK 7-14-21 S. U voćnjacima, prije berbe jabuka i krušaka, obavlja se posljednje prskanje Fertinom Ca radi boljeg čuvanja plodova, odnosno bolje skladišne sposobnosti.

U POLJU

Nakon žetve i berbe krumpira, suncokreta, soje, šećerne repe, sirka, krmnog bilja i ranijih hibrida kukuruza kao i sjemenskoga kukuruza polja se zasijavaju se ozimim ječmom, ozimom raži i sortama ozime pšenice koje zahtijevaju raniju sjetvu.

Obavlja se berba kukuruza, šećerne repe i svih proljetnih kultura radi oslobađanja površina za sjetvu pšenice. Obavlja se gnojidba stajskim i mineralnim gnojivima i nastoji obaviti sjetva do kraja mjeseca kad završava i otpimalni rok za veći dio sorata, što je ovisno o područjima.

U VOĆNJAKU

Obavlja se sadnja novih voćkaka te se vrši prihrana. Stari i zapušteni voćnjaci se uređuju.

U VRTU

Razbacuje se stajski gnoj i rasipa mineralno gnojivo te se provodi duboko kopanje ili oranje na svim slobodnim površinama za sjetvu ili sadnju povrća u proljeće. Priprema se tlo za sjetvu ili sanju povrća ovog razdoblja. Iz klijališta se vadi zemlja i razgrađeni bioenergetski materijali. Raskužuju se kliješta, klijališni okviri i klijališni prozori. Počinje sjetva boba-mahunara, a nastavlja sjetva mrkve, peršina i špinata. Sadi se češnjak, luk-kapula, salata, radič, artičoka, luk srebrenac.

U CVJETNJAKU

Sadimo maćuhice, tratinčice, potočnice, ukrasni kupus, ciklame, lukovice tulipana, zumbula, narcisa i sl. Ocvalo ljetno cvijeće na balkonima i terasama mijenjamo jesenskim cvjetnicama (krizateme, ciklame, vrijesak, erike) uz koje možemo dodati i ukrasne trave, mini četinjače, niske trajnice i sl. Dobro je vrijeme za sadnju živica, ukrasnih grmova i stabala. U jesen posađeno bilje u narednoj sezoni bolje usvaja vodu i hranjiva, manja je opasnost od isušivanja, rast je brži i bolji.

Ukoliko nema padalina po potrebi zalijevamo. Ukoliko vremenske prilike to zahtijevaju spremamo na hladnoću osjetljivo bilje u zaštićene prostore, osjetljivo bilje koje je posađeno na otvorenom umatamo, vadimo i spremamo lukovice i gomolje osjetljive na niske temperature.

U VINOGRADU

U vinogradima se vrši berba kasnih sorata pretežno crnih već prema određenim terminima za pojedinu sortu i to kod bijelih sorata praćenjem sadržaja šećera i ukupne kiselosti dok kod crnih sorata moramo voditi brigu i o polifenolnoj zrelosti. Berbu vršiti najbolje izjutra dok je grožđe još hladno od noći, najbolje u kašete ili pak traktorske prikolice obložene ceradom. paziti da se grožđe što manje oštećuje jer time čuvamo kvalitetu. Ubrano grožđe dopremiti u podrum u što kraćem vremenu.

U MASLINIKU

Početkom mjeseca započinjemo sa berbom ranijih sorti, i to kada je pokožica ploda promijenila boju na 30% površine, ili kad je na stablu isto toliko prošaranih plodova. Preporuča se ručna ili mehanizirana berba sa beračima koji ne oštećuju plodove. Plodove u što kraćem roku dostaviti u uljaru i preraditi, u suprotnom skladištiti do najduže tri dana u suhoj prozračnoj i tamnoj prostoriji. Transport plodova obaviti u plastičnim perforiranim kašetama, nikako u vrećama. Nikako si nesmijemo dozvoliti da ubrani plodovi u skladištu čekaju ostatak kojeg nismo ubrali. Kod prerade obratiti pažnju da temperatura samljevene smjese ne prelazi 27 stupnjeva Celzijusa (hladna prerada).

GNOJIDBA

U skladu s kemijskom analizom tla (ako je napravljena) obavlja se meliorativna gnojidba, a po potrebi kalcizacija i humifikacija tla prije sadnje trajnih nasada. Obavlja se osnovna gnojidba tla u voćnjacima i vinogradima sa NPK 5-20-30 S, NPK 7-14–21 S ili NPK 7-20-30.

U POLJU

Obavlja se sjetva kasnih ozimih sorata pšenice te berba proljetnih kultura. Obavlja se duboko oranje slobodnih površina te gnojidba stajskim i mineralnim gnojivima. Brazda ostaje otvorena kako bi mogla bolje i dublje izmrznuti tijekom zime i akumulirati zimsku vlagu, dragocjenu za sljedeću godinu osobito u slučaju suše.

U VOĆNJAKU

Obavlja se gnojidba te obrada tla, sade se mlade voćke i provodi zaštita od niskih temperatura i zečeva.

U VRTU

Tlo u povrtnjaku gnoji se stajskim i NPK gnojivima, nakon čega se duboko kopa i ore.Treba pustiti otvorenu brazdu da se zemlja smrzne ako naravno bude niskih temperatura, što bi bilo dobro. Priprema se tlo za sjetvu i sadnju. Sije se bob mahunar, grašak, mrkva, peršin, a sadi se češnjak, luk-kapula.Vrši se sjetva salate, kupusnjača za ranu sadnju te rajčice i paprike za uzgoj u plasteniku. Za berbu je spreman špinat, blitva, rane brokule, cvjetača, crveni radić, indivija, salata koju imamo cijelu godinu.

U CVJETNJAKU

Još nije kasno za sadnju lukovica tulipana, narcisa, zumbula, šafrana. Sadimo višegodišnje ukrasno bilje. Spremamo u zaštićene prostore i umatamo na hladnoću osjetljive biljne vrste, vadimo i spremamo osjetljive lukovice i gomolje ukoliko vremenske prilike u listopadu nisu zahtijevale da to učinimo ranije. Posebnu pažnju posvećujemo izgledu sobnog bilja, sušenje vrhova listova je posljedica niske relativne vlažnosti zraka u grijanim prostorima. Redovitim prskanjem lišća vodom možemo povećati postotak vlage u zraku. Kontroliramo sobno i osjetljivo bilje u zaštićenim prostorima na pojavu bolesti i štetnika. Ako je potrebno tretiramo zaštitnim sredstvima. Zalijevamo po potrebi.

U VINOGRADU

Vinogradi su uglavnom pobrani, osim ako nismo ostavili grožđe na trsju za kasnu berbu, berbu predikata; ulaskom u fazu mirovanja, sa loze otpada lišće i rozgva drveni u cijelosti; potrebno je analizirati tlo i temeljem rezultata krenuti s osnovnom gnojidbom NPK formulacijama 7-14-21 ili 10-20- 30; na crvenicama je naročito važno dodavati organska gnojiva zbog regulacije vodozračnog režima i poboljšanja mikrobiološke aktivnosti u tlu; krenuti s zimskom obradom tla.

U MASLINIKU

Nastaviti sa berbom kasnijih sorti maslina. Ulje čuvati u uskim inox bačvama sa konusnim dnom koji ima ispust za talog. Pretakati svakih 30 dana (dva do tri puta). Gnojidba i obrada: nakon berbe možemo započeti sa osnovnom jesenskom gnojidbom, i to sa NPK i organskim gnojivima. Nakon toga gnojiva podorati. Zaštita: također nakon berbe preporučamo prskanje protiv paunovog oka sa fungicidima na bazi bakra.

GNOJIDBA

Na obrađivanim poljoprivrednim površinama nakon berbe ostaje puno biljnih ostataka (kukuruzovina, slama, lišće šećerne repe), pa se prije zaoravanja preporučuje dodati 150 – 200 kg/ha UREE ili 200 – 250 l/ha UAN-a radi brže razgradnje biljnih ostataka. Na taj će se način izbjegnuti tzv. dušična depresija u tlu, ali se ta količina dušika ne računa u gnojidbu iduće kulture.

U POLJU

Ukoliko nije dovršeno nastavlja se obavljati zimsko oranje, te gnojidba stajskim gnojivima. Ranije sijane ozime pšenice, ječmovi i raži koje su razvile više od 4 lista ili su izbusale potrebno je prihraniti, a na vodom ugroženim površinama vodu ispustiti.

U VOĆNJAKU

Voćke koje su posađene u jesen nagrnu se zemljom kako se korijenje ne bi smrznulo. Obavlja se prihranjivanje i uređuju se krošnje.

U POVRTNJAKU

Tlo se gnoji stajskim i mineralnim NPK-gnojivima. Provodi se duboko kopanje ili oranje na svim slobodnim površinama. Prikuplja se svježi bioenergetski materijal i čuva do upotrebe. Popravlja se ili kupuje dotrajali alat ili sitni inventar. Sije se bob-mahunar i grašak. Vrši se pikiranje rajčice u plasteniku. Sije se rani kupus i rani kelj u zaštićenom prostoru te salata.

U CVJETNJAKU

Još uvijek je moguće posaditi lukovice tulipana, narcisa, zumbula, šafrana i dr. U hladnom dijelu godine pripremamo tlo za proljetnu sadnju, obrađujemo tlo, gnojimo stajskim gnojem, kompostom ili mineralnim gnojivom. Čistimo i pospremamo vrtni alat. U zimskim mjesecima pažnju preusmjeravamo prema sobnom bilju. Sušenje vrhova listova je posljedica niske relativne vlažnosti zraka u grijanim prostorima. Redovitim prskanjem lišća vodom možemo povećati postotak vlage u zraku. Kontroliramo sobno bilje i osjetljivo bilje u zaštićenim prostorima na pojavu bolesti i štetnika. Ako je potrebno tretiramo zaštitnim sredstvima. Zalijevamo po potrebi.

U VINOGRADU

Obavlja se duboka zimska obrada tla; osnovna gnojidba organskim gnojivima te mineralnim gnojivima NPK formulacija 7-14- 21 ili 10-20-30 temeljem dobivenih rezultata analize tla u pedološkom laboratoriju; na crvenicama je naročito važno dodavati organska gnojiva zbog regulacije vodozračnog režima i poboljšanja mikrobiološke aktivnosti u tlu.

U MASLINIKU

Završiti sa berbom prije niskih temperatura, obavljati redovna pretakanja ulja. Nastaviti sa gnojidbom i obradom. Započeti sa pripremom sadnih jama za proljetnu sadnju. Možemo započeti sa rezidbom starih maslina u cilju pomlađivanja i regeneracije.