Na primjeru Graba (lat. Carpinus Betulus Pyramidalis) ćemo prikazati kako posaditi jedno listopadno drvo, na što pripaziti i što raditi da biste spriječili sušenje.
Općenito o sadnji listopadnog drveta-stabla
Kako biste spriječili šok i sušenje drveta prilikom sadnje ili premještanja , najbitnije je doba godine kada se to obavlja. Zlatno pravilo je da se listopadna drveća (stabla) sade na jesen, kada im otpadne lišće i krenu u fazu mirovanja. To je najčešće negdje kraj 10.mjeseca, a saditi možete dok god se tlo ne mrzne i dok se može iskopati i usitniti zemlja prilikom sadnje. Na ovaj način izbjegavate pretjerani šok kod stabla i omogućavate mu da se do proljeća i početka vegetacije malo zakorijeni i oporavi od presađivanja. Ovo je jako bitno ako se sadi sadnica koja ide iz zemlje (goli korijen), ukoliko je sadnica uzgajana u tegli (sanduku), ona je manje osjetljiva na presađivanje. Ljudi često rade grešku da kod kontejniranih sadnica razbijaju korijen kako bi se lakše zakorijenila sadnica, nemojte to raditi nego ju posadite kakvu ju izvadite iz tegle i dobro nagazite, te zalijte.
Grab - sadnja ukrasnog drveta-stabla
Na primjeru Graba ćemo objasniti kako posaditi ukrasno drvo. Nakon što ste odabrali pogodno drvo za Vaše podneblje, a koje Vam najviše odgovara, treba odabrati mjesto sadnje. Svaka vrsta ima položaje koje im više ili manje odgovaraju (sunčana strana, sjena, polusjena, manje vode,....), pa se o tome isto raspitajte. Uglavnom stabla dolaze s proizvodnih polja i to golog korijena.

Rupa za sadnju stabla se iskapa tako da je otprilike duplo veća od korijenove bale. Na ovaj način pomažete korijenog sistem za lakše zakorijenjivanje i početni rast.

Prilikom kopanja rupe, površinski sloj zemlje (debljinu štihače) odvojite na jednu stranu, a dublji dio zemlje na drugu stranu.Kada je rupa iskopana na dno stavite humusa, ili malo stajskog gnoja i dobro usitnite i izmješajte sa zemljom. Pazite da Vam stajski gnoj ne bude direkno u kontaktu s korijenom, jer se može dogoditi da ga "spali". Ja najčešće koristim humus i kod njega nema problema.

Zatim i na onu zemlju koju ste odvojili stavite humusa ili crne vrtne zemlje i isto dobro usitnite i izmješajte. U rupu na dno dodajte malo ove površinske zemlje koju ste izmješali s humusom i na nju stavite sadnicu, ovdje možete i ubaciti malo vode. Površinska zemlja ide oko korijena, jer je najčešće bogatija min tvarima od zemlja iz dubljih slojeva. Sadnice drveća često dolaze sa zamotanom korijenovom balom i trebate maknuti materijal kojim je zamotana. Često ljudi ostave takve materijale, pa ako je zamotana od materijala koji nije biorazgradiv kasnije dolazi do problema.

Oko korijena polako dodavajte onu zemlju iz površinskog sloja i stalno gazite kako biste istjerali zrak.
Ostatatkom zemlje do kraja zatrpajte sadnicu stabla uz gaženje oko korijena. Neposredno nakon što svu zemlju stavite možete dodati malo mineralnog gnojiva (ne blizu stabla i korijena) i na njega ostatak zemlje.

Također, možete oko stabla napraviti obruč od uzdignute zemlje kako biste osigurali zadržavanje vode oko sadnice. Ovdje je još bitno napomenuti da trebate zabiti kolac za učvršćivanje kako biste mladoj sadnici drveta osigurali potporu u prve 2,3 godine dok ne očvrsne, jer time izbjegavate oštećenje i kosi rast drveta. Sada možete obilno zaliti sadnicu i pustiti da se ukorijenjuje.
TREBA NAPOMENUTI DA JE OBAVEZNO ZALIJEVANJE OD PROLJEĆA DO JESENI , jer je to mlada sadnica i treba joj osigurati potrebne količine vode dok ne očvrsne. Postoji i mogućnost instalacije automatskog sustava navodnjavanja kap po kap. Kasnije je potrebno orezivanje, prihrana i pravovremena reakcija u slučaju pojave nametnika ili bolesti.
Uz pravilnu njegu i održavanje uživajte u svome drveću dugi niz godina :)
Sretno i srdačan pozdrav,
Marko Risek, mag. geol.
