Previous Next

Prilikom vanjskog uređenja česta je sadnja živih ograda. Razloga je puno, od privatnosti, zaštite od buke, pa do vizualno lijepog izgleda krajobraza.
Izbor biljaka za živu ogradu je velik, najvažnije je znati što želite i izabrati zdrave sadnice biljaka. Najčešće biljke za žive ograde kod nas su: Buxus (Šimšir), Ligustrum Vulgare (Kalina), razne vrste Thuja, Čempresa, Lovor višnje, itd.

Sadnja živice - postupak

Najbolje vrijeme sadnje većine biljaka za žive ograde je jesen, tj. vrijeme kada biljke ulaze u fazu mirovanja. Sadnice mogu biti u posudama, vazama ili biti vađene direktno iz zemlje. Ako ne možete pričekati jesen za sadnju, onda preporučamo sadnju sadnica koje se nalaze u posudama ili vazama, jer takve sadnice dobro podnose presađivanje u vegetacijskom periodu.
Sadnja živice je slična kao i sadnja zasebnih biljaka. Umjesto kopanja rupa, ovdje se često kopaju rovovi budući da se biljke sade jedna pored druge i tako tvore živu ogradu. Rov se kopa pravocrtno ili u neki oblik, ovisno što želite postići. Sadnice se postavljaju pravocrtno ili u cik cak.
Kada se iskopa rov, rasporede se sadnice na odgovarajuće udaljenosti. Udaljenost ovisi o vrsti biljke, za većinu biljaka iznosi oko 50, 60 cm.
Prilikom sadnje važno je zemlju usitniti i pomiješati sa humusom te osigurati čvrst kontakt zemlje i korijena biljke. To se postiže pritiskanjem, tj. gaženjem zemlje oko biljaka. Također biljka MORA biti posađena na istoj dubini kao i prije presađivanja. Ako je biljka s busenom, onda vrh busena biljke treba biti u razini okolne zemlje ili par cm dublje. Nikada se ne smije dogoditi da se korijen vidi nakon sadnje.
Nakon što ste posadili, bilo bi dobro dodati prihranu u obliku granula koja ne smije doći direktno u dodir s korijenom, nego se stavlja na površinu zemlje i lagano zagrne. Danas ima jako veliki izbor granula za prihranu živih ograda.

Sadnja živice - cijena

Cijena sadnje živice ovisi o par faktora:

- o vrsti biljke

- o terenu na kojem se sadi

- o količini posla

- o udaljenosti

Za izradu ponude Vas molim da se javite putem kontakta !

Nakon sadnje dobivate moju osobnu garanciju (Direktor: Marko Risek, mag. geol.) na sadnju sadnica i ukoliko se dogodi da se koja sadnica osuši u roku 6 mjeseci, zamijeniti ćemo Vam ju o svome trošku!

 

Sadnja živice - održavanje

Nije samo važno posaditi živu ogradu, još je važnija briga i njega oko nje. Kao i svaka biljka, tako i živa ograda zahtjeva navodnjavanje, prihranu i zaštitu. Ako imate veliku površinu pod živom ogradom, najlakše je postaviti sustav navodnjavanja kap po kap. Za prihranu postoje mineralna gnojiva u obliku granula, sastav ovisi o godišnjem dobu, u proljeće ide prihrana s više dušika za bolji rast, a na jesen se prihranjuje s manje dušika, a više fosfora i još više kalija. Također imate i razne preparate za prihranu preko lista (folijarno) tokom perioda vegetacije. Ovdje bih napomenuo da ne pretjerujete i da pazite na količine, jer vrlo lako može doći do kontra efekta!

Biljke povremeno pogledajte da biste uočili razna oboljenja kako biste reagirali u što ranijoj fazi. Ovdje bih posebno napomenuo štetnika koji se pojavio u gotovo svakom vrtu koji ima Buxus (Šimšir), a to je gusjenica šimširova moljca. Ovaj štetnik je jako agresivan i vrlo brzo je u stanju uništiti kompletnu biljku. Prvi znakovi su pojava bijelih niti po Buxusu (Šimširu) i pogledom izbliza mogu se primijetiti zelene gusjenice s crnim oznakama i glavom. Dva vala napada su, u 4.mjesecu i u 7.mjesecu. Preporučam Vam preventivno špricanje protiv gusjenice šimširova moljca zbog sve veće rasprostranjenosti i nebrige oko suzbijanja ove štetočine.
Važna stavka je i oblikovanje žive ograde koje se obavlja 1,2 ili više puta godišnje, što ovisi o vrsti biljaka koje formiraju živu ogradu. Neke biljke su osjetljive na skračivanje ili na vrijeme skračivanja, pa biste se trebali informirati o biljci prije sadnje.

Brigu oko sadnje i održavanja Vaših živih ograda možete prepustiti nama iz Zelenka! Rado ćemo uz Vaše želje učiniti Vaš prostor ljepšim! Čekamo Vaš upit preko kontakta :)

Srdačan pozdrav,

Marko Risek, mag. geol.