Sadnja živice

Najbolje vrijeme sadnje većine biljaka za žive ograde je jesen, tj. vrijeme kada biljke ulaze u fazu mirovanja. Sadnice mogu biti u posudama, vazama ili biti vađene direktno iz zemlje. Ako ne možete pričekati jesen za sadnju, onda preporučamo sadnju sadnica koje se nalaze u posudama ili vazama, jer takve sadnice dobro podnose presađivanje i u vegetacijskom periodu.

Sadnja živice je slična kao i sadnja zasebnih biljaka. Umjesto kopanja rupa, ovdje se često kopaju rovovi budući da se biljke sade jedna pored druge i tako tvore živu ogradu. Rov se kopa pravocrtno ili u neki oblik, ovisno što želite postići, a sadnice se postavljaju pravocrtno ili u cik cak.
Kada se iskopa rov, rasporede se sadnice na odgovarajuće udaljenosti. Udaljenost ovisi o vrsti biljke, za većinu biljaka iznosi oko 50, 60 cm.
Prilikom sadnje važno je zemlju usitniti i pomiješati sa humusom te osigurati čvrst kontakt zemlje i korijena biljke. To se postiže pritiskanjem, tj. gaženjem zemlje oko biljaka prilikom sadnje. Također biljka MORA biti posađena na istoj dubini kao i prije presađivanja. Ako je biljka s busenom, onda vrh busena biljke treba biti u razini okolne zemlje ili par cm dublje. Nikada se ne smije dogoditi da se korijen vidi nakon sadnje.

Nakon što ste posadili, bilo bi dobro dodati prihranu u obliku granula koja ne smije doći direktno u dodir s korijenom, nego se stavlja na površinu zemlje i lagano zagrne. Danas ima jako veliki izbor granula za prihranu živih ograda. Nakon sadnje, a i tokom prve godine NEOPHODNO je zalijevanje! 

Cijena sadnje živice ovisi o par faktora:

• o vrsti biljke
• o terenu na kojem se sadi
• o količini posla
• o udaljenosti

Za izradu ponude Vas molim da se javite putem kontakta !

Nakon sadnje (UZ PRIDRŽAVANJE UPUTA) dobivate moju osobnu garanciju (Direktor: Marko Risek, mag. geol.) na sadnju sadnica i primitak istih u suprotnom ćemo ih zamijeniti o svome trošku. Primitak sadnice znači : kada se posadi u jesen da će početi rasti u proljeće, a na Vama je onda osiguravati biljkama dovoljno vode da se ne posuši tokom ljeta ! 

Nije samo važno posaditi živu ogradu, još je važnija briga i njega oko nje. Kao i svaka biljka, tako i živa ograda zahtjeva navodnjavanje, prihranu i zaštitu. Ako imate veliku površinu pod živom ogradom, najlakše je postaviti sustav navodnjavanja kap po kap. Za prihranu postoje mineralna gnojiva u obliku granula, sastav ovisi o godišnjem dobu, u proljeće ide prihrana s više dušika za bolji rast, a na jesen se prihranjuje s manje dušika, a više fosfora i još više kalija. Također imate i razne preparate za prihranu preko lista (folijarno) tokom perioda vegetacije. Ovdje bih napomenuo da ne pretjerujete i da pazite na količine, jer vrlo lako može doći do kontra efekta!

Biljke povremeno pogledajte da biste uočili razna oboljenja kako biste reagirali u što ranijoj fazi. Ovdje bih posebno napomenuo štetnika koji se pojavio u gotovo svakom vrtu koji ima Buxus (Šimšir), a to je gusjenica šimširova moljca. Ovaj štetnik je jako agresivan i vrlo brzo je u stanju uništiti kompletnu biljku. Prvi znakovi su pojava bijelih niti po Buxusu (Šimširu) i pogledom izbliza mogu se primijetiti zelene gusjenice s crnim oznakama i glavom. Dva vala napada su, u 4.mjesecu i u 7.mjesecu. Preporučam Vam preventivno špricanje protiv gusjenice šimširova moljca zbog sve veće rasprostranjenosti i nebrige oko suzbijanja ove štetočine.

Važna stavka je i oblikovanje žive ograde koje se obavlja 1,2 ili više puta godišnje, što ovisi o vrsti biljaka koje formiraju živu ogradu. Neke biljke su osjetljive na skračivanje ili na vrijeme skračivanja, pa biste se trebali informirati o biljci prije sadnje živice.

Brigu oko sadnje i održavanja Vaših živih ograda možete prepustiti nama iz Zelenka! Rado ćemo uz Vaše želje učiniti Vaš prostor ljepšim! Čekamo Vaš upit preko kontakta :)

Srdačan pozdrav,

Marko Risek, mag. geol.