U polju

Nakon žetve i berbe krumpira, suncokreta, soje, šećerne repe, sirka, krmnog bilja i ranijih hibrida kukuruza kao i sjemenskoga kukuruza polja se zasijavaju se ozimim ječmom, ozimom raži i sortama ozime pšenice koje zahtijevaju raniju sjetvu.

Obavlja se berba kukuruza, šećerne repe i svih proljetnih kultura radi oslobađanja površina za sjetvu pšenice. Obavlja se gnojidba stajskim i mineralnim gnojivima i nastoji obaviti sjetva do kraja mjeseca kad završava i otpimalni rok za veći dio sorata, što je ovisno o područjima.

U voćnjaku

Obavlja se sadnja novih voćkaka te se vrši prihrana. Stari i zapušteni voćnjaci se uređuju.

U vrtu

Razbacuje se stajski gnoj i rasipa mineralno gnojivo te se provodi duboko kopanje ili oranje na svim slobodnim površinama za sjetvu ili sadnju povrća u proljeće. Priprema se tlo za sjetvu ili sanju povrća ovog razdoblja. Iz klijališta se vadi zemlja i razgrađeni bioenergetski materijali. Raskužuju se kliješta, klijališni okviri i klijališni prozori. Počinje sjetva boba-mahunara, a nastavlja sjetva mrkve, peršina i špinata. Sadi se češnjak, luk-kapula, salata, radič, artičoka, luk srebrenac.

U cvjetnjaku

Sadimo maćuhice, tratinčice, potočnice, ukrasni kupus, ciklame, lukovice tulipana, zumbula, narcisa i sl. Ocvalo ljetno cvijeće na balkonima i terasama mijenjamo jesenskim cvjetnicama (krizateme, ciklame, vrijesak, erike) uz koje možemo dodati i ukrasne trave, mini četinjače, niske trajnice i sl. Dobro je vrijeme za sadnju živica, ukrasnih grmova i stabala. U jesen posađeno bilje u narednoj sezoni bolje usvaja vodu i hranjiva, manja je opasnost od isušivanja, rast je brži i bolji.

Ukoliko nema padalina po potrebi zalijevamo. Ukoliko vremenske prilike to zahtijevaju spremamo na hladnoću osjetljivo bilje u zaštićene prostore, osjetljivo bilje koje je posađeno na otvorenom umatamo, vadimo i spremamo lukovice i gomolje osjetljive na niske temperature.

U vinogradu

U vinogradima se vrši berba kasnih sorata pretežno crnih već prema određenim terminima za pojedinu sortu i to kod bijelih sorata praćenjem sadržaja šećera i ukupne kiselosti dok kod crnih sorata moramo voditi brigu i o polifenolnoj zrelosti. Berbu vršiti najbolje izjutra dok je grožđe još hladno od noći, najbolje u kašete ili pak traktorske prikolice obložene ceradom. paziti da se grožđe što manje oštećuje jer time čuvamo kvalitetu. Ubrano grožđe dopremiti u podrum u što kraćem vremenu.

U masliniku

Početkom mjeseca započinjemo sa berbom ranijih sorti, i to kada je pokožica ploda promijenila boju na 30% površine, ili kad je na stablu isto toliko prošaranih plodova. Preporuča se ručna ili mehanizirana berba sa beračima koji ne oštećuju plodove. Plodove u što kraćem roku dostaviti u uljaru i preraditi, u suprotnom skladištiti do najduže tri dana u suhoj prozračnoj i tamnoj prostoriji. Transport plodova obaviti u plastičnim perforiranim kašetama, nikako u vrećama. Nikako si nesmijemo dozvoliti da ubrani plodovi u skladištu čekaju ostatak kojeg nismo ubrali. Kod prerade obratiti pažnju da temperatura samljevene smjese ne prelazi 27 stupnjeva Celzijusa (hladna prerada).

Gnojidba

U skladu s kemijskom analizom tla (ako je napravljena) obavlja se meliorativna gnojidba, a po potrebi kalcizacija i humifikacija tla prije sadnje trajnih nasada. Obavlja se osnovna gnojidba tla u voćnjacima i vinogradima sa NPK 5-20-30 S, NPK 7-14–21 S ili NPK 7-20-30.