U polju

Počinje žetva pšenice, zobi i ostalih jesenskih kulturi koja se treba obaviti u što kraćem roku zbog količine i kakvoće priroda kao i ekonomičnosti glavnog posla godine. Uređenje tla obavlja se odmah nakon žetve, radi čuvanja dragocjene vlage i razgradnje žetvenih ostataka, klijanja, nicanja i uništavanja korova navedenom obradom.

Po potrebi se siju postrne kulture kraće vegetacije za zrno, silažu ili zelenu gnojidbu kao: kukuruz FAO grupe 100, sirak, suncokret, soja, heljda, stočna repa i rauola.

Nakon žetve uzimaju se uzorci tla za kemijsku analizu za potrebe jesenske sjetve. Obavljaju se prve pripreme za sjetvu uljane repice.

U voćnjaku

Beru se ljetne vrste voća. Malčira se. Provodi se zelena rezidba i po potrebi prskanje. Neke voćne vrste mogu se okulirati.

U vrtu

Povrće treba redovito zalijevati. Priprema se tlo za sjetvu i sadnju povrća, Povrće se zaštićuje prema stanju i napadima nametnika. Prekopava se tlo nakon obranih kultura. Okopava se, plijevi i prihranjuje povrće, što se redovito čini poslije zalijevanja ili kiše. Sije se cikla, grah-mahunar, mrkva, peršin, kupus, kelj, cvjetača, radič, salata, endivija, rotkva, poriluk, podzemna koraba, korabica u razdoblju od sredine lipnja do sredine srpnja, a sadi se kelj, kupus, kelj pupčar, korabica, radič, cvjetača, brokula, salata, poriluk. Povrtnjake i dalje prihranjujemo kako bi dobro plodonosili.

U cvjetnjaku i travnjacima

Travnjaci se redovito kose, prihranjuju i zalijevaju. Gnoji se postojeće višegodišnje bilje, uništavaju se korovi, zalijeva se po potrebi ovisno o vremenskim prilikama. Treba redovito kontrolirati bilje na prisutnost lisnih ušiju, drugih štetočina i bolesti, te u slučaju potrebe tretirati. Ranije posađeno ljetno cvijeće prihranjujemo, redovito uklanjamo ocvale cvjetne glavice. Uklanjamo ocvale ostatke s ruža i drugog višegodišnjeg bilja koje cvjeta ljeti kako bi potaknuli novu cvatnju. Presađujemo sobno bilje.

U vinogradu

Obavlja se međuredna plitka obrada tla prašenjem radi konzerviranja vlage; unutar redna obrada tla radi uništavanja korova, za što se mogu koristiti i herbicidi; programi zaštite protiv pepelnice, peronospore, sive plijesni; izvršiti prorjeđivanje lisne mase zalamanjem zaperaka; ovisno o uzgojnom obliku, mladice pinciramo na četiri lista iznad gornjeg grozda odnosno mladice za rod u idućoj godini ne pincirati već vezivati uz armaturu i kolje; folijarnim gnojivima dodavati mikroelemente; kod posađenih loza voditi brigu o sadržaju vlage u tlu i po potrebi navodnjavati; ukoliko je rod prevelik, prije ulaska u fazu šare izvršiti skidanje viška grozdova, kako bi kvaliteta grožđa bila viša.

U masliniku

Održavati tlo bez korova. vPlitkom obradom razbijamo pokoricuv i kapilaritet, te time sprečavamo suvišan gubitak vlage iz tla. Tko god ima mogućnost, u slučaju suše i žege, u trajanju preko 30 dana, može započeti sa navodnjavanjem. Poželjno je obaviti ljetnu zaštitu i prihranu, potražiti savjet stručnjaka. Sredinom mjeseca postaviti žute ljepljive ploče te pratiti let prve generacije maslinove muhe.

Gnojidba

Nakon žetve ozimih usjeva strnište baciti 100 – 150 kg/ha UREE ili 100 – 120 l/ha UAN-a i plitko unesite u tlo radi razgradnje slame. Nakon toga na tim površinama može se obaviti sjetva postrnih usjeva. Prije sjetve najčešće se koriste NPK formulacije s odnosom hranjiva 1:1:1, a to su NPK 15–15-15 ili NPK 13-10-12.