U polju

Travanj je mjesec sjetve glavnih proljetnih kultura. Sije se crvena djetelina, travno-djetelinske smjese, konoplja, lucerna, suncokret, soja, grah i sadi se krumpir. U drugoj dekadi počinje sjetva kukuruza, najprije raniji hibridi, posebice tvrdunci zatim kasniji i na kraju srednje rani i opet rani, što ovisi o području i klimatu. U ozimim usjevima kreće suzbijanje od travnih korova do kraja busanja, a od širokolisnih i u vlatanju strogo pazeći na izbor herbidica. Vrši se tretiranje repičinog sjajnika ako se pojavi.

U voćnjaku

Tlo se obrađuje i po potrebi gnoji. Počinje priprema i za proljetna prskanja. Prate se izvještaji prognozne službe i prska prema uputama.

U vrtu

Provodi se priprema presadnica za izlazak na polje što znači često provjetravanje i snižavanje temperature u plastenicima. Redovito se njeguje sijano i sađeno povrće iz ranijeg razdoblja. Priprema se tlo za sjetvu i sadnju uz odgovarajuće postupke protiv štetnika. U zaštiti od bolesti ne preskočiti zaštitu od bolesti poput plamenjače i pepelnice. Prihranjuje se ranije sađeno povrće. Na otvorenom prostoru siju se cikla, mahuna, krastavci, lubenice, dinja, mrkva, peršin, rajčica, paprika, patlidžan, tikvice, brokula, podzemna koraba, rotkva, rotkvica, špinat, crni korijen, kupus, kelj, korabica, šparoga, poriluk, salata. Na otvorenom prostoru sade se paprika, rajčica, salata, patlidžan, brokula, cvjetača, korabica, krumpir, kelj, šparoga, hren.

U cvjetnjaku

Sadimo ljetno cvijeće (begonije, kadifice, petunije, pelargonije i dr.) u gredice, balkonska korita i druge cvjetne posude, kao i lukovice i gomolje dalija, gladiola, frezija, gomoljnih begonija. Za sadnju treba koristiti novu, svježu zemlju u kojoj nema uzročnika bolesti i štetočina. Dobro je vrijeme za sadnju živica, ukrasnih grmova i stabala. Zasnivaju se novi travnjaci, postojeći se prozračuju, gnoje, kose. Gnoji se postojeće višegodišnje bilje , uništavaju se korovi, zalijeva se po potrebi ovisno o vremenskim prilikama. Vrijeme je za početak borbe protiv puževa. Ukoliko je potrebno presađujemo sobno bilje.

U vinogradu

Rezanje brandusa i površinskih žilica; radovi na postavljanju i popravcima armature i kolja; rezidba loze i uklanjanje odrezane rozgve iz vinograda te uništavanje paljenjem (prilikom rezidbe voditi brigu o opterećenosti pupova, obzirom da povećani urod znači nižu kvalitetu grožđa); proljetna prihrana tla dušičnim gnojivima, npr. UREA; sadnja loze; vezivanje; unutar redna obrada tla radi uništavanja korova, za što se mogu koristiti i herbicidi; kod ranih sorti kod kojih krene vegetacija krenuti s programima zaštite protiv pepelnice, crne pjegavosti, peronospore, grinja i pipa.

U masliniku

Gnojidba: ako to nije ranije učinjeno, obaviti gnojidbu sa dušičnim gnojivom, kako je već opisano. Obrada: u cilju suzbijanja korova, primjenjujemo plitku obradu.
Rezidba: na rod kako je prije opisano može se obaviti do kraja mjeseca.
Zaštita: ponoviti u slučaju jačeg napada paunovog oka. Sadnja: mladih sadnica nastavlja se do kraja mjeseca. Cijepljenje: ukoliko postoji potreba može se početi sa cijepljenjem. Preporuča se cijepljenje u razdoblju od punog ka mladom mjesecu.

Gnojidba

Vrši se druga prihrana pšenice KAN-om, UREOM ili UAN-om. Kukuruz predsjetveno pognojiti s 300 kg/ha ili 200-250 l/ha UAN-a, a startno sa sjetvom unijeti 200 kg/ha NPK 15-15-15. Za krumpir u obradi unijeti 500-600 kg/ha NPK 7-20-30 ili NPK 8-26-26. Za povrće osjetljivo na klor primijeniti 600-700 kg/ha NPK 5-20-30 S ili NPK 7-14-21 S. Primjenom 150 – 200 kg/ha UREE prije sjetve ili sadnje može se izbjegnuti prihrana povrća. Obaviti folijarnu prihranu voćaka, vinograda i maslinika Fertinom V i Fertinom B.